Pamtimo sve žrtve

Pamtimo sve žrtve

Tvoja podrška dokumentiranju sudbine ubijenih i nestalih u ratu u Hrvatskoj

---

Ni trideset godina nakon početka rata 1991., u Hrvatskoj ne postoji jedinstveni i javno dostupan popis u ratu stradalih i nestalih osoba s prebivalištem na području Republike Hrvatske. Institucije i organizacije objavljivale su različite popise fokusirane na pojedine segmente populacije koja je smrtno stradala ili nestala, primjerice na civilno stanovništvo pojedinih sela, gradova ili regija te branitelje kao pripadnike pojedinih postrojbi. Stradanje hrvatskih branitelja je kroz izdanja udruga njihovih matičnih postrojbi uglavnom dobro dokumentirano, dok za civilno stanovništvo situacija značajno varira. Naime, u vrijeme ratnih zbivanja, kao i u periodu nakon, više se pažnje posvećivalo popisivanju stradanja pripadnika vojnih postrojbi.

Objava spiska svih osoba koje su prebivale u Hrvatskoj u trenutku stradanja civilizacijska je obaveza kojom se odaje počast žrtvama, a ujedno se pokušava stvoriti realan, provjerljiv i činjenično utemeljen pregled njihovih stradanja. Smatramo da činjenice o stradanju ne mogu više nikome štetiti, već samo blagotvorno utjecati na smanjivanje prostora manipulacije u javnom prostoru. Takav dokument mogao bi postati bitan dio zajedničke i javne povijesti.

* Propucana vrata na terasi obiteljske kuće ubijene žene, civilne žrtve rata. Zamaskirani počinitelji ubojstva prethodno su udarali po njima, a kada se žrtva približila pucali su kroz stakleni dio vrata, smrtno ju ranivši. Njeno tijelo potom je bačeno u bunar susjednog dvorišta. Mjesto Lukar, zaselak Drage, godina događaja: 1993.

---

Istraživanje

U našim istraživanjima uvidjeli smo da su pojedina stradanja s hrvatske strane loše dokumentirana. Pri tome najviše mislimo na žrtve iz Vukovara i okolice. Istraživanje ljudskih gubitaka na tom području susreće se s paradoksima koji su odraz javnog i političkog narativa o Vukovaru kao gradu heroju – dok je većina vojnih hrvatskih žrtava dobro dokumentirana, za stradale civile, žene, starije i žrtve drugih nacionalnosti podataka gotovo da i nema. Sa sličnim problemima susrećemo se i na drugim područjima. Nije rijedak slučaj da za neke žrtve postoje različiti podaci o mjestu, vremenu i okolnostima stradavanja.

Sa sličnim problemima susrećemo se i u dokumentiranju stradanja osoba srpske nacionalnosti. Većina srpskih lidera iz Hrvatske, vodstvo Srbije kao i jugoslavenske vlasti učinili su nemjerljivu štetu srpskoj zajednici u Hrvatskoj. To je vidljivo i na popisima žrtava vojno-redarstvenih operacija Bljesak i Oluja. Ti podaci su i dalje nepotpuni i obiluju greškama koje oslikavaju i objektivne poteškoće pri praćenjusudbina civila i vojnika, kao i nemar svih uključenih strana.

Sa svoje strane, Hrvatski je Crveni križ zajedno sa Upravom za zatočene i nestale, redovito objavljivao Hrvatsku knjigu nestalih, od 2006. sve do 2015. godine. Od tada čekamo novo nadopunjeno izdanje ove knjige. Situaciju u kojoj se danas u Hrvatskoj još uvijek više od 1800 ljudi vode kao nestali, prati nemar i nebriga te neuvažavanje potrebe za ažurnim, transparentnim i cjelovitim informiranjem javnosti. To je zadatak najvišeg institucionalnog, političkog i društvenog prioriteta Hrvatske kao države. Documenta je svojim dugogodišnjim radom na istraživanju ljudskih gubitaka, priznavanju i poštivanju prava civilnih žrtava te praćenjem suđenja za ratne zločine, sustavno upozoravala na tromost institucija i nespremnost za ulaganje dodatnih sredstava u rješavanje tog gorućeg kompleksa problema u kojem protok vremena vodi zaboravu i sve manjim prilikama za zadovoljavanjem pravde u različitim dimenzijama.

---

(Terenski) Rad

Documenta je započela svoje sustavno istraživanje još 2009. godine. Od tada smo proveli više od 7000 intervjua s pojedinim svjedocima, prešavši desetke tisuća kilometara terena diljem Hrvatske. Analizirali smo dostupne popise službenih tijela, monografije, obilje sudske i administrativne dokumentacije. Razvili smo vlastitu infrastrukturu i metodologiju koja omogućava procesiranje i čuvanje velikih količina podataka i dokumenata. Održali smo velik broj sastanaka s nizom odgovornih osoba, predstavnika lokalnih, regionalnih i nacionalnih vlasti te različitih institucija.

Surađivali smo sa nizom institucija i organizacija u zemlji i regiji. Naši su bliski partneri Fond za humanitarno pravo iz Beograda, koji je učinio puno za vidljivost hrvatskih žrtava u Srbiji te Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva. Ove su organizacije, uz rad Fonda za humanitarno pravo Kosovo, napravile uzoran posao u stvaranju popisa osoba stradalih u Bosni i Hercegovini te na Kosovu.

Naš rad temelji se na načelu nepristranog i jednakog tretiranja svih osoba stradalih i nestalih u ratu kao žrtava tog rata. Iz toga proizlaze neopravdani prigovori da preferiramo jednu stranu. Objavljivanje informacija o nehrvatskim žrtvama odjekuje toliko jače koliko su one realno nezastupljene, a time i slabije vidljive, u javnom prostoru u Hrvatskoj. Još su manje opravdani napadi koji sugeriraju da svojim radom dovodimo u pitanje karakter Domovinskog rata. Documentin je cilj pristupiti ratnim događajima i poraću na što objektivniji i cjelovitiji način, uz kritičko propitivanje različitih dimenzija tog kompleksnog vremena.

---

Stvaranje popisa i vaša podrška

Stvaranje što cjelovitijeg popisa osoba stradalih u ratu nije samo pitanje simboličke pravde i odavanja počasti stradalima, već je i efikasno sredstvo da se o ratu može govoriti na činjenično utemeljen način. Diskusije o ratu često se vode na ostrašćen, a nerijetko i manipulativan način. Takvim popisom stvara se čvrsta dokumentarna podloga koja može doprinijeti racionalizaciji društvene, političke, institucionalne i individualne artikulacije tih diskusija i poboljšanju njihove kvalitete.

* Na fotografiji se nalazi upitnik o žrtvi koji se koristi u terenskom istraživanju. Njime se prikupljaju poimenični podaci o žrtvama rata te okolnosti njihovog stradanja s osnovnim informacijama: ime i prezime, datum i mjesto rođenja, imena i prezimena roditelja, prebivalište, etnička i vjerska pripadnost, vrijeme, mjesto i način stradanja te status (civilni ili vojni). Upitnik obuhvaća i ostale informacije poput stručne spreme, radnog statusa, bračnog stanja i dr.

Zato vas pozivamo da podržite kampanju "Pamtimo sve žrtve" te date svoju podršku dokumentiranju sudbine ubijenih i nestalih u ratu u Hrvatskoj.

I ovom prilikom pozivamo članove obitelji, prijatelje i sve one koji su poznavali žrtve ili znaju nešto o njihovom stradanju, da nam se jave, kako bismo sastavili što cjelovitiji i vjerodostojniji popis žrtava.

---

Svoju donaciju možete uplatiti i na račun:

Vlasnik računa: Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću
Adresa: Selska cesta 112c, 10000 Zagreb
IBAN: HR38 2484 0081 1029 3079 3
Banka: Raiffeisenbank Austria d.d., Zagreb
Opis plaćanja: Pamtimo sve žrtve
SWIFT: RZBHHR2X

---

Crowdfunding kampanja ''Pamtimo sve žrtve'' provodi se u sklopu projekta ''Javni dijalog o sudbini ubijenih i nestalih: mi pamtimo – a vi?'' podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo.

#PamtimoSveŽrtve #acfcroatia